A A A

Društvo

UŽICE BEZ BARIJERA

OMOGUĆITI LJUDIMA U KOLICIMA KRETANJE BEZ OGRANIČENJA

Sugrađani koji koriste neko pomagalo kako bi se kretali svakodnevno imaju velike probleme i prepreke. Postoje stvari koje se mogu rešiti, ali uz veća ulaganja i puno finansijskih sredstava, ali, postoje i oni problemi za koje su potrebna minimalna davanja. Kod ovih drugih, potrebno je samo više razumevanja, prethodnog planiranja i organizovanog delovanja.

Osobe sa invaliditetom kada krenu u neku zdravstvenu ustanovu i to gradskim prevozom, imaju ozbiljne teškoće. Problem u prevozu do Bolnice u Krčagovu je evidentan za ove ljude, a stvar je rešiva uvođenjem niskopodnih autobusa na ovoj autobuskoj liniji. Linija od Dubokog Potoka do Sevojna je vrlo frekventna, ima dosta putnika i uvođenje ovakvih autobusa, bar u nekim tačno određenim terminima, umnogome bi rešilo ovaj problem jer bi ljudi mogli da se organizuju i prilagode svoje vreme sa zadatim terminima. A sve to bi moglo da se razreši bez dinara ulaganja jer je neophodno da Grad, kada raspisuje tender za prevoznika, u tehničkoj dokumentaciji, postavi jasne uslove da se na ovoj jednoj liniji kreću niskopodni autobusi.

Veliki broj ljudi koji koriste kolica tvrde da je, i pored brojnih pokušaja da im se pomognu u kretanju užičkim ulicama, veći deo grada, naročito van užeg gradskog jezgra, nedostupan. Oni navode da je istina da u centru grada ima mnogo ulica koje jesu davno rađene, u doba kada se o njihovom kretanju i njima nije mnogo mislilo, ali sada, posle njihovog renoviranja, izrađuju se prilazne rampe. I to je za pohvalu. Ali problem nastaje kada se krene ka periferiji i drugim delovima grada. Tu su problemi prisutniji i oni su ti koji zadaju muke ljudima u kolicima.

Velika većina ustanova, naročito javnih, postavila je ili izgradila rampe tako da osobe sa invaliditetom bez problema mogu posetiti predstave užičkog Narodnog pozorišta koje je puno mislilo na njih i prilagodilo im prilaz i nesmetan ulaz u pozorišnu salu. Isti je slučaj sa Bibliotekom, zgradom gradskih uprava koja je za njih otvorila novi ulaz, prilagođen njima i njihovim potrebama. Ipak, primetno je da je uobičajeno da je to uređeno samo za ulazak do prizemlja, dok su viši spratovi i dalje nepristupačni. Tako, Dom zdravlja funkcioniše samo preko lifta što zna da bude opterećujuće sobzirom na gužvu i veliki broj pacijenata.

Ovaj tekst deo je projekta „ UŽICE BEZ BARIJERA“ koji sufinansira grad Užice. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

 

 

 

ZLATIBORSKI HORIZONTI

PLAN GENERALNE REGULACIJE

 

U mreži naselja opštine, prema Planu generalne regulacije, izdvajaju se Zlatibor  kao turističko zdravstveni centar, naselje  Čajetina je opštinski  administrativno  privredni  centar  i  naselje Branešci privredno  turistički  centar.  Ova  tri  naselja  funkcionišu  kao administrativno turističko privredni skup naselja i u sva tri nastaviće se sa oplemenjivanjem prostora i razvijanjem tercijarnog sektora koji povećava kvalitet života. Strateško opredeljenje je da mreža naselja treba da zadovolji potrebe stalnih stanovnika i posetilaca.

Na drugoj strani, diferencijacija za naselje Zlatibor, predviđa izdvajnje glavnog centra (prostor oko jezera), lokalnih centara (Palisad, Čolovića brdo i Zova - Oko) i izletničkih punktova (tri lokacije na Oku i u naselju Zova).

Minimalni nivo javnih službi i usluga u centrima zajednice naselja predstavlja potpuno osnovno obrazovanje sa organizovanim predškolskom službom, ambulanta sa  stalnim  osobljem  i  apotekom,  administrativne  službe,  sadržaji  i  objekti namenjeni razvoju kulture, sporta i rekreacije, komunalni objekti i organizovani javni prevoz, te   organizovano   sakupljanje   i   odvoženje   komunalnog   otpada   i kvalitetno  elektronapajanje,  prijem  signala  i  pristup  mreži  za digitalni prenos podataka.

Razrađeni su urbanistički momenti u vezi sa obrazovanjem, zdravstvom, socijalnom i dečijom zaštitom, komunalnim objektima.

Fokusirajući se na turizam, ukoliko se uzmu u obzir postojeći turistički kapaciteti, na Zlatiboru se mogu očekivati dalja investiranja u proširenje turističkih kapaciteta, s obzirom da je Zlatibor jedna od najatraktivnijih turističkih destinacija Srbije.

Planom je predviđeno uključivanje    vazdušne   banje   Zlatibor   u   sistem    priznatih međunarodnih  lečilišta  što  bi  se  postiglo  u  prioritetnoj  fazi  izgradnjom modernizovanih  smeštajnih  kapaciteta, sa  organizovanjem  svih  oblika  aktivne rekreacije   uz   redovno   organizovanje   domaćih   i   međunarodnih   seminara   i programa.

U cilju unapređivanja zimsko-sportsko-rekreativnog turizma na planini Zlatibor i intenzivnijeg dolaska skijaša Planom je predviđeno izgraditi hotele visoke kategorije u skladu  sa  svetskim  standardima,  koji  će  zadovoljiti  potrebe  inostranih  i domaćih turista, izgraditi gondolu do Tornika, žičare i pristupne saobraćajnice sa manipulativnim parking površinama. U skladu sa svetskim tendencijama treba dopuniti i poboljšati ponudu sportsko – rekreativnih aktivnosti i to sadržajima kao što su hokej, karling, klizanje,  nordijsko  skijanje,  skijaško  trčanje, akrobatsko skijanje.

Kod afirmisanja obrazovno – rekreativnog turizma potrebno   je   obezbediti   pristup   turistima   prirodnih   i   kulturnih   dobara, komunalno   opremiti   i   markirati   šetačke   staze,  obeležiti   prilaze, formirati auto-kampove prema potrebi, urediti postojeće i izgraditi nove vidikovce.

Veoma važan segment je i pitanje saobraćaja. Pored drumskog bitna su i rešenja u oblasti stacionarnog i pešačkog saobraćaja.

Za  smeštaj  putničkih  vozila  na  teritoriji  naselja Zlatibor neophodno je da se planira   izgradnja  novih parking  prostora i to  kapaciteta preko 200 parking mesta  na  lokacijama  uz  sportsko-rekreativni  kompleks  Obudovica i Centar naselja i na lokaciji ulaska u naselje sa planirane petlje.

Ovaj tekst deo je projekta „ zlatiborski horizonti“ koji sufinansira opština Čajetina. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

 

 

 

 

ZLATIBORSKI HORIZONTI

PLAN DETALjNE REGULACIJE GONDOLA

Zlatibor je turistički centar od velikog regionalnog i državnog značaja, poznat kao  zimovalište  i  letovalište,  kao  i  klimatsko  lečilište.  Nalazi  se  u  regionu zapadne  Srbije,  u  Zlatiborskom  okrugu,  i  obuhvata  delove  teritorija opština Čajetina i Nova Varoš i grada Užice.

Područje opštine Čajetina obuhvata  20 katastarskih opština. Područje obuhvaćeno Planom detaljne regulacije za izgradnju gondole na  zahvata tri katastarske opštine, Čajetina,  Jablanica  i  Dobroselica,  koje  pripadaju teritoriji opštine Čajetina.

U  okviru definisanih  granica    Plana detaljne regulacije, ukupne površine oko 31.72 ha, planira se izgradnja panoramske žičare Gondola, čija  trasa   vodi  od  centra  Zlatibora  do  vrha Tornik,  sa  međustanicom  u  blizini  Ribničkog jezera.  Planom  je  obuhvaćen  koridor  dužine  oko 9km  i  širine  oko  30m,  sa  proširenjima  oko početne stanice u centru Zlatibora, međustanice u blizini Ribničkog jezera i krajnje stanice na vrhu Tornik.

Zlatibor je poslednjih godina veoma atraktivna turistička destinacija, jer pruža uslove  za  odmor  i  rekreaciju  kroz  razne  vidove  rekreativnog,  sportskog,  lovnog, zdravstvenog,  i   kongresnog  turizma.   Turistička  ponuda  Zlatibora  se  konstantno upotpunjuje brojnim i raznovrsnim sadržajima.

U  cilju  podsticanja  maksimalnog  produženja  turističke  sezone  i  povećanja stepena  iskorišćenosti  kapaciteta  turističke  ponude  ovog  područja,  pored  zimskog turizma,  potrebno  je  potencirati  i  razvoj  letnjeg  turizma,  u  skladu  sa  postojećim mogućnostima i predispozicijama.

Značaj objekta Gondole za Zlatibor je veliki sa aspekta razvoja turističke ponude, jer  će  povezivati  centar  Zlatibora  (turistički  centar)  sa  Tornikom  (skijališnim centrom) i uspostaviće vezu sa Ribničkim jezerom. Povezivanje ovih delova Zlatibora, otvara  mogućnosti  boljeg  funkcionisanja  prevoza  turista,  kako  zimi  tako  i  leti, pružajući dodatne mogućnosti panoramskog razgledanja planine. Za 25 minuta  vožnje gondolom  stizaće  se  od  turističkog  središta  Zlatibora  do  Tornika.  Predviđena međustanica u blizini Ribničkog jezera doprinosi oživljavanju turističkog odredišta Ribnice i aktiviranju područja za boravak ljudi u prirodi. Izgradnja panoramske žičare tipa gondole je ekološki prihvatljiv vid prevoza i, osim povezivanja ovih atraktivnih delova Zlatibora, uticaće i na to da se ovom vrstom prevoza upotpuni trenutna ponuda prevoza turista i skijaša u zimskim mesecima. Takođe, uticaće i na stvaranje novih atraktivnih prostora za razvoj ugostiteljstva i trgovine u zonama budućih stanica.

Izradom Plana detaljne regulacije definisaće se, pre svega, obuhvat planskog područja, koji, osim parcela na kojima se planira izgradnja i postavljanje  uređaja,  vodova  i  postrojenja  gondole,  obuhvata  i  određen  broj susednih parcela, zatim idejno rešenje trase, sa pozicijama stanica i međustanice. Tu je i infrastrukturno opremanje definisanog planskog područja, kao i odnos trase gondole sa namenama preko kojih prelazi, sa susednim namenama i infrastrukturnim sistemima.

Ovaj tekst deo je projekta „ zlatiborski horizonti“ koji sufinansira opština Čajetina. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

 

ZLATIBORSKI HORIZONTI

URBANISTIČKO UREĐENJE I PROSTORNO PLANIRANJE

Zlatibor je jedan od dragulja turističke ponude Srbije. I pored raznoraznih priča i komentara, ono što je evidentno je da je on kvalitetno urbanistički uređen i da su na taj način svi njegovi prirodni potencijali došli do izražaja. Savesnim i stručnim upravljanjem urbanističkih sadržaja, planiranjem i promišljanjem na duge staze, stvoreno je okruženje koje je prijatno za turiste jer se oni, iz godine u godinu, vraćaju što govori da uvek ima nečeg novog za njih.

Prostorni  plan  opštine  Čajetina  predstavlja  strateški  planski  dokument,  koji  sadrži koncepcije razvoja u prostoru, opšte i posebne ciljeve, planska rešenja i operativne mere, definisane prioritete i načine implementacije uz poštovanje koncepta održivog razvoja, u zaštiti, uređenju i korišćenju prostora. On sadrži smernice i rešanja, koja su u skladu sa planskim i pravnim osnovom i koja će se primenjivati na području Plana. Predložena planska rešenja su usklađena sa koncepcijama i zaključnim stavovima međunarodnih dokumenata, koji su obavezujući za Republiku Srbiju.

Vremenski   horizont   Prostornog   plana   opštine   Čajetina   je   2025.   godina.   Prva   faza implementacije Plana je 4 godine od usvajanja plana i obuhvata implementaciju prioritetnih planskih rešenja.

Metodološki  pristup  izradi  strateških  planova  sa  konkretnim  rešenjima  je  integralni pristup razradi prostornih, socioloških, kulturoloških, demografskih  i drugih ciljeva  i politika.   Prilikom   izrade   Plana   korišćene   su   metode   scenarija   razvoja,   različite prognostičke  metode  i  tehnike,  uvažena  su  ekspertska  mišljenja  u  sagledavanju  razvojne problematike  i  definisana  osnovna  rešenja,  smernice,  politike  i  propozicije  zaštite, uređenja i razvoja teritorije opštine Čajetina, odnosno osnovnih vrednosti koje se na njoj nalaze.  Celokupna  metodologija  izrade  Plana  zasnovana  je  na  osnovnim  opredeljenjima održivog     razvoja,     kroz     primenu     principa     induktivnosti,     principa     održivosti, demokratičnosti, realnosti i fleksibilnosti-otvorenosti (mogućnost prilagođavanja planske koncepcije i planskih rešenja u nekim budućim promenjenim uslovima). Uporedo se pristupilo identifikaciji  konflikata,  ograničenja  i  prioriteta  uz  definisanje  načina  za  rešavanje ključnih problemskih tema i implementaciju planskih rešenja.

Zlatibor pripada  turističkom  klasteru  Zapadna  Srbija  (Tara-Zlatibor),  a  ujedno kategoriji destinacija sa znatnim učešćem celogodišnje ponude. U strategiji razvoja turizma Republike Srbije, Zlatibor je u kategoriji vrlo traženih regionalnih centara zimskog turizma. On spada u red vodećih planinskih područja sa učešćem od preko 20% u ukupnom broju noćenja, registrovanih u planinskim mestima u Srbiji. Raspolaže smeštajnom ponudom gde su na prvom mestu hoteli, a slede odmarališta, apartmanska naselja, i nacionalne kuće.

Vidovi turističke ponude na području opštine Čajetina su zdravstveni turizam, zimsko - sportsko - rekreativni, obrazovno - rekreativni, a slede vikend etno tranzitni, kongresno - poslovni i lovni i ribolovni.

Plan se primenjuje u skladu sa važećom zakonskom regulativom. Nadležni predstavnici

Opštinske  uprave  -  odseka  za  urbanizam  i  prostorno  planiranje,  pratite  primenu Prostornog plana  opštine Čajetina  i u zakonski  predviđenom roku  podnose  Skupštini opštine Izveštaj o sprovođenju Plana, sa naglaskom na sprovođenje prioritetnih planskih rešenja. Izveštaj obavezno sadrži ocenu sprovođenja planskog dokumenta i moguće predloge za izmenu i dopunu Plana.

Na osnovu tog Izveštaja i ocene sprovođenja planskog dokumenta, Skupština opštine Čajetina utvrđuje zaključke  o potrebi pristupanja izmeni ili dopuni Plana.

Ovaj tekst deo je projekta „ zlatiborski horizonti“ koji sufinansira opština Čajetina. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.