ZLATIBORSKI HORIZONTI
URBANISTIČKO UREĐENJE I PROSTORNO PLANIRANJE
Zlatibor je jedan od dragulja turističke ponude Srbije. I pored raznoraznih priča i komentara, ono što je evidentno je da je on kvalitetno urbanistički uređen i da su na taj način svi njegovi prirodni potencijali došli do izražaja. Savesnim i stručnim upravljanjem urbanističkih sadržaja, planiranjem i promišljanjem na duge staze, stvoreno je okruženje koje je prijatno za turiste jer se oni, iz godine u godinu, vraćaju što govori da uvek ima nečeg novog za njih.
Prostorni plan opštine Čajetina predstavlja strateški planski dokument, koji sadrži koncepcije razvoja u prostoru, opšte i posebne ciljeve, planska rešenja i operativne mere, definisane prioritete i načine implementacije uz poštovanje koncepta održivog razvoja, u zaštiti, uređenju i korišćenju prostora. On sadrži smernice i rešanja, koja su u skladu sa planskim i pravnim osnovom i koja će se primenjivati na području Plana. Predložena planska rešenja su usklađena sa koncepcijama i zaključnim stavovima međunarodnih dokumenata, koji su obavezujući za Republiku Srbiju.
Vremenski horizont Prostornog plana opštine Čajetina je 2025. godina. Prva faza implementacije Plana je 4 godine od usvajanja plana i obuhvata implementaciju prioritetnih planskih rešenja.
Metodološki pristup izradi strateških planova sa konkretnim rešenjima je integralni pristup razradi prostornih, socioloških, kulturoloških, demografskih i drugih ciljeva i politika. Prilikom izrade Plana korišćene su metode scenarija razvoja, različite prognostičke metode i tehnike, uvažena su ekspertska mišljenja u sagledavanju razvojne problematike i definisana osnovna rešenja, smernice, politike i propozicije zaštite, uređenja i razvoja teritorije opštine Čajetina, odnosno osnovnih vrednosti koje se na njoj nalaze. Celokupna metodologija izrade Plana zasnovana je na osnovnim opredeljenjima održivog razvoja, kroz primenu principa induktivnosti, principa održivosti, demokratičnosti, realnosti i fleksibilnosti-otvorenosti (mogućnost prilagođavanja planske koncepcije i planskih rešenja u nekim budućim promenjenim uslovima). Uporedo se pristupilo identifikaciji konflikata, ograničenja i prioriteta uz definisanje načina za rešavanje ključnih problemskih tema i implementaciju planskih rešenja.
Zlatibor pripada turističkom klasteru Zapadna Srbija (Tara-Zlatibor), a ujedno kategoriji destinacija sa znatnim učešćem celogodišnje ponude. U strategiji razvoja turizma Republike Srbije, Zlatibor je u kategoriji vrlo traženih regionalnih centara zimskog turizma. On spada u red vodećih planinskih područja sa učešćem od preko 20% u ukupnom broju noćenja, registrovanih u planinskim mestima u Srbiji. Raspolaže smeštajnom ponudom gde su na prvom mestu hoteli, a slede odmarališta, apartmanska naselja, i nacionalne kuće.
Vidovi turističke ponude na području opštine Čajetina su zdravstveni turizam, zimsko - sportsko - rekreativni, obrazovno - rekreativni, a slede vikend etno tranzitni, kongresno - poslovni i lovni i ribolovni.
Plan se primenjuje u skladu sa važećom zakonskom regulativom. Nadležni predstavnici
Opštinske uprave - odseka za urbanizam i prostorno planiranje, pratite primenu Prostornog plana opštine Čajetina i u zakonski predviđenom roku podnose Skupštini opštine Izveštaj o sprovođenju Plana, sa naglaskom na sprovođenje prioritetnih planskih rešenja. Izveštaj obavezno sadrži ocenu sprovođenja planskog dokumenta i moguće predloge za izmenu i dopunu Plana.
Na osnovu tog Izveštaja i ocene sprovođenja planskog dokumenta, Skupština opštine Čajetina utvrđuje zaključke o potrebi pristupanja izmeni ili dopuni Plana.
Ovaj tekst deo je projekta „ zlatiborski horizonti“ koji sufinansira opština Čajetina. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.
TO Zlatibor i TO Istočno Sarajevo potpisali Protokol o saradnji
Direktor Turističke organizacije Istočnog Sarajeva Igor Tošić i direktor Turističke organizacije Zlatibor Vladimir Živanović potpisali su u Čajetini Protokol o saradnji u oblasti turizma kojim je samo ozvaničena višegodišnja saradnja u toj oblasti.
Zamenik predsednika opštine Čajetina Arsen Đurić naglasio je tom prilikom da već postoji nekoliko potpisanih sporazuma sa opštinama i gradovima u Republici Srpskoj i da je, na primer, sa opštinom Pale, koja je deo grada Istočno Sarajevo, realizovano nekoliko projekata pregogranične saradnje. „Značajan projekat biće izgradnja autoputa od Beograda preko Užica ka Sarajevu, na Zlatiboru se gradi gondola do Tornika a i u Istočnom Sarajevu se gradi gondola od Pala do Jahorine, i mi i oni smo turistički lideri svojih regiona, što sve samo pokazuje da će se naša saradnja tek produbljivati u narednom periodu“ zaključio je Đurić.
Direktor Turističke organizacije Zlatibor Vladimir Živanović je naglasio da Zlatibor primerima dobre prakse i iskustvima sa terena može dosta toga da prenese kolegama iz Republike Srpske, i da će poseban kvalitet predstavljati zajednički turistički proizvod kojim će se svakako privući znatno veći broj turista iz regiona i čitave Evrope.
Igor Tošić, direktor Turističke organizacije Istočnog Sarajeva je, zahvaljujući se domaćinima, naglasio da njihov grad doživljava pravu turističku ekspanziju i da će uspostavljanje zajedničkog proizvoda sa Zlatiborom i opštinom Čajetina samo to još više pospešiti.
Potpisivanju protokola prisustvovao je i gradonačelnik Istočnog Sarajeva Nenad Vuković, koji se ovom prilikom pohvalio da je ovaj grad nedavno dobio status turističkog mesta koji u Republici Srpskoj imaju još samo Trebinje i Banjaluka.Istakao je i da Zlatibr i Jahorina i Čajetina i Istočno Sarajevo nisu konkurencija, već mesta koja u narednom periodu mogu stvarati zajedničke ponude, posebno jer će se u narednom periodu dešavati regionalni pristupi i globalizacija. „Turisti će u narednom periodu tražiti kompletnije ponude i više destinacija u svom aranžmanu i u tom pogledu, mi moramo raditi zajedno“ rekao je gradonačelnik Istočnog Sarajeva.
Predstavnici mnogobrojnih medija iz Republike Srpske biće ovom prilikom u mogućnosti da uživaju u prirodnim lepotama i znamenitostima Zlatibora i opštine Čajetina.
UŽICE BEZ BARIJERA
UŽICE DOBILO PRVU TAKTILNU STAZU ZA SLEPE I SLABOVIDE
U okviru radova na uređenju trotoara pored Bloka C urađena je i prva taktilna staza za slepe u Užicu. Taktilna staza vodilja je reljefna obrada hodajuće površine i namenjena je orijentaciji i kretanju slepih i slabovidih osoba. Izgradnjom taktilne staze Užice je ušlo u krug srpskih gradova koji na ovaj način stvaraju bolje uslove za kretanje osoba sa invaliditetom.
Vidoje Drndarević, član užičkog Gradskog veća koji je zadužen za socijalnu politiku, rekao je da je pored ove staze, namenjene bezbednijem kretanju slepih i slabovidih sugrađana, uradio još neke stvari:
"Pre par godina uradjena je zvučna signalizacija na prometnim raskrsnicima. To je znatno olakšalo kretanje i umnogome učinilo bezbedniji prelazak slepih i slabovidih sugrađana na semaforima. Za naredni period planiramo nastavak izgradnje pristupnih prilaza institucijama i stazama. Kada je reč o trotoarima, velika većina ulica prilagođena je da im se može prići sa pristupnih prilaza." - rekao je Drndarević.
U Udruženju slepih i slabovidih zadovoljni su saradnjom koju imaju sa Gradom jer je primetna zainteresovanost lokalne samouprave i njihova podrška pri realizaciji projekata koji utiču na kvalitetnije uslove urbanog života ovih osoba.
Govoreći o potrebama svojih članova, Dragana Dučić, predsednica Međuopštinske organizacije slepih Užice rekla je da "svi mi jedni druge podržavamo, a kad smo podrška drugima uspeh neće izostati. Ovo je jedan vid naše borbe za jednake mogućnosti. Mi nismo drugačiji, samo su nam onemogućene neke životne veštine koje moramo da radimo uz pomoć drugih ljudi. Mi živimo sa vama, a ne pored vas."
Govoreći o potrebama, navedeno je da članovima, između ostalog, nedostaju beli štapovi, a sada postoje i oni sa senzorima koji upozoravaju na prepreke. Obični štapovi koštaju oko 1300 dinara, dok oni sa senzorima oko 50 evra. Član Gradskog veća Vidoje Drndarević obećao je da će Grad nabaviti pet štapova sa senzorima, a Udruženje će ih podeliti onima kojima su najpotrebniji.
Ovaj tekst deo je projekta „ UŽICE BEZ BARIJERA“ koji sufinansira grad Užice. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.
Da je Zlatibor planina zdravlja i dugovečnosti dokazuje život najstarijeg Zlatiborca, Panta Vraneševića iz sela Šainovci, koji je danas proslavio 101. rođendan.
Najstarijem meštaninu Zlatibora, koji je ceo život proveo na selu, donedavno radeći seoske poslove, Turistička organizacija Zlatibor priredila je rođendansku proslavu. Organizaciji proslave priključili su se i kompanija Zlatiborac, hotel Zlatibor Mona koji je za ovog starinu pripremio rođendansku tortu, kao i Ranč Zova koji je na kočijama provozao stogodišnjaka po Zlatiboru.
Rođen pred sam kraj Prvog sveskog rata, Panto dobro pamti minula vremena. Seća se davnih dana kada Zlatibor nije bio ni nalik današnjem modernom turističkom centru. Priča o vremenu kada Zlatibor nije imao ni jezero, svega par zidanih objekata u kome su odsedali bogati gosti. Seća se i turističkog uspona Ribnice i Palisada, drvenih letnjikovaca i po koje gostionice, koje su noću osvetljavale petrolejke.
Najbolji je živi čuvar tradicije jer se u životu bavio različitim zanatima. Odrastao u šesnaestočlanoj porodici, nasledivši porodično imanje celog života bavio se poljoprivredom, a bio je i katrandžija, aščija, pintor, kiridžija i gotovo sedam i po decenija dobar suprug i otac troje dece. Sada ima petoro unuka i devet praunuka i uvek isti recept za dugovečnost: umerenost u svemu.
Kaže i da je njegovoj dugovečnosti doprineo i život na obroncima Zlatibora, dobar vazduh i zdrava hrana. Zlatiboru, planini već više od jednog veka poznatoj kao vazdušna banja, bolja reklama od ove ne treba.